Lipovljani
Prvi podaci uz samo mjesto Lipovljani datiraju iz 13. stoljeća. Vizuru Lipovljana oplemenjuju dva crkvena tornja, jedan rimokatoličke crkve Sv. Josipa, a drugi grkokatoličke crkve Sv. Ane te centralni mjesni park u Lipovljanima sa dominirajućim stoljetnim stablima divljeg kestena.
Zanimljivost je da je oko četvrtina površine Općine Lipovljani unutar parka prirode Lonjsko Polje, a gotovo trećina površine pod šumom i šumskim zemljištem.
Sami Lipovljani poznati su i po multietničnosti i multikulturalnosti. Krajem 19. stoljeća gospodarske prilike i migracije dovode i nove stanovnike u Lipovljane, najviše Ukrajince, Slovake i Čehe, ali i Njemce, Mađare i ostale.
Uz većinsko hrvatsko stanovništvo danas Lipovljani broje 13 nacionalnih manjina od kojih Ukrajinci, Slovaci i Česi djeluju organizirano kroz udruge.
Svjedok tim migracijama bio je i poznati hrvatski šumarski stručnjak i pisac realizma Josip Kozarac, koji je živio i radio u Lipovljanima kao upravitelj šumarije Lipovljani punih 10 godina, od 1885. do 1895. godine, te ovdje našao inspiraciju i napisao svoja najvrjednija djela poput Slavonske šume.
Zanimljivost je da je oko četvrtina površine Općine Lipovljani unutar parka prirode Lonjsko Polje, a gotovo trećina površine pod šumom i šumskim zemljištem
U spomen na ovog pisca, u Lipovljanima se od 2013. godine u ožujku održavaju i Dani Josipa Kozarca.
Općina Lipovljani domaćin je Lipovljanskih susreta, najveće kulturne i gospodarske manifestacije nacionalnih manjina Republike Hrvatske, koja se održava svake godine zadnjega vikenda u mjesecu kolovozu u centru Lipovljana, s tradicijom od 1974. godine.
Danas manifestacija sadrži brojne kulturne, zabavne i gospodarske sadržaje i glavna je manifestacija koja prezentira svu raskoš i prepoznatljivost Lipovljana, ali i cijele Domovine.
Istražite
